Istraživački projekat:
Arhitektura obrazovanja i obrazovanje arhitekture: retrospektiva Univerziteta u Beogradu – Arhitektonskog fakulteta povodom jubileja od 180 godina
Povod i okvir pokretanja projekta
U susret obeležavanju jubileja od 180 godina institucionalnog razvoja Univerziteta u Beogradu – Arhitektonskog fakulteta, koji će biti obeležen 2026. godine, Fakultet je pokrenuo istraživački projekat „Arhitektura obrazovanja i obrazovanje arhitekture“. Projekat je osmišljen kao sveobuhvatna istraživačka inicijativa koja ima za cilj da sagleda razvoj arhitektonskog obrazovanja u dugom vremenskom trajanju, od njegovih institucionalnih početaka u okviru Tehničke škole, preko formiranja Arhitektonskog fakulteta kao samostalne visokoškolske ustanove, do savremenih studijskih programa i istraživačkih praksi. Pokretanje projekta predstavlja jedan od prvih koraka u okviru šireg procesa priprema za obeležavanje jubileja, ali i jasnu nameru Fakulteta da jubilej ne bude shvaćen isključivo kao svečani događaj, već kao istraživački i refleksivni proces. U tom smislu, projekat postavlja osnovu za sistematično preispitivanje sopstvene istorije, institucionalnog identiteta i uloge arhitektonskog obrazovanja u odnosu na društvene, kulturne i prostorne transformacije.
Konceptualni pristup i značaj istraživanja
Polazište projekta zasniva se na uverenju da arhitektonsko obrazovanje ne predstavlja samo zbir nastavnih planova i programa, već složen sistem znanja, praksi, aktera i prostora, koji se vremenom menjao u skladu sa širim društvenim i kulturnim okolnostima. Stoga je jedan od ključnih ciljeva projekta da se ovi procesi sagledaju integralno – kroz obrazovne modele, pedagoške paradigme, naučni rad, izdavačku delatnost, događaje i materijalnu kulturu institucije. Poseban značaj projekta leži u činjenici da on, pored interpretacije istorijskog razvoja, podrazumeva i sistematsko prikupljanje, obradu i digitalizaciju arhivske građe, koja je do sada bila delimično nedostupna ili nedovoljno istražena. Na taj način, projekat doprinosi stvaranju trajne i struktuirane arhive koja će predstavljati važan resurs za buduća istraživanja, nastavu i javnu prezentaciju institucionalnog nasleđa.
Projekat takođe teži da arhitektonsko obrazovanje prikaže kao živ proces, u kojem se znanje stalno preispituje, transformiše i prenosi, a ne kao zatvorenu istorijsku celinu. Ovakvim pristupom, nasleđe Arhitektonskog fakulteta se ne posmatra samo kao prošlost koju treba dokumentovati, već kao aktivna osnova za razumevanje sadašnjih izazova i budućih razvojnih pravaca obrazovanja i profesije.
Istraživačke teme i faze realizacije
Istraživanje je koncipirano kroz više međusobno povezanih tematskih oblasti koje zajedno grade celovitu sliku razvoja Arhitektonskog fakulteta. U fokusu su studije i studijski programi kao nosioci obrazovnih paradigmi, ličnosti i njihova dostignuća koja su oblikovala pedagoški i naučni profil institucije, kao i događaji koji su uticali na akademski i društveni život Fakulteta. Posebna pažnja posvećena je izdavačkoj i naučnoj delatnosti kao ključnim mehanizmima proizvodnje i prenošenja znanja, kao i zgradi Fakulteta kao fizičkom i simboličkom okviru u kojem se obrazovni procesi odvijaju.
Realizacija projekta odvija se kroz nekoliko faza koje prate logičan tok istraživačkog rada. Početna faza obuhvata kreiranje i konsolidovanje arhive, odnosno prikupljanje i evidentiranje relevantne građe iz različitih izvora. U narednoj fazi, prikupljeni materijal se sistematizuje i analizira kroz vremenske linije, hronologije i tematske strukture, čime se uspostavlja jasna interpretativna osnova. Završna faza podrazumeva javnu prezentaciju rezultata kroz izložbu i pripremu monografske publikacije, koje će biti realizovane povodom obeležavanja jubileja 2026. godine.
Javni pozivi za prikupljanje građe i uključivanje šire zajednice
Kao sastavni deo istraživačkog procesa, projekat „Arhitektura obrazovanja i obrazovanje arhitekture“ uključuje i otvorenu inicijativu prikupljanja građe, sa ciljem da se u proces istraživanja uključi šira stručna i društvena zajednica, kao i zaposleni na Arhitektonskom fakultetu. Ova inicijativa ima za cilj da dopuni institucionalne arhive ličnim, porodičnim i manje formalnim izvorima, ali i da mapira vrednu građu koja se već nalazi unutar same institucije. U tom smislu, upućuju se dva posebna poziva, prilagođena različitim grupama učesnika.
Javni poziv za dostavljanje arhivske i dokumentarne građe
Arhitektonski fakultet poziva bivše studente, penzionisane nastavnike i saradnike, njihove naslednike, kao i sve građane koji poseduju materijal relevantan za istoriju arhitektonskog obrazovanja, da učestvuju u formiranju istraživačke arhive povodom obeležavanja 180 godina arhitektonskog obrazovanja.
Materijal koji je moguće dostaviti obuhvata, ali nije ograničen na:
- fotografije, negative, razglednice i vizuelnu dokumentaciju,
- crteže, skice, studentske radove, makete (ili njihovu dokumentaciju),
- ličnu ili službenu prepisku, zapise, dnevnike,
- publikacije, skripte, udžbenike, kataloge,
- dokumentaciju o nastavi, studijama, događajima ili ličnostima,
- druge artefakte koji mogu doprineti razumevanju istorije Fakulteta.
Način dostavljanja informacija:
Za početnu fazu, nije neophodno dostaviti sam originalni materijal. Potrebno je poslati informaciju o postojanju građe putem elektronske pošte, sa kratkim opisom, na adresu: cid@arh.bg.ac.rs. Poziv je otvoren do 15. marta 2026. godine.
Nakon inicijalnog kontakta, istraživački tim će se javiti sa daljim uputstvima i dogovorom o načinu eventualnog korišćenja, digitalizacije ili prezentacije građe.
Interni poziv zaposlenima Arhitektonskog fakulteta
Paralelno sa javnim pozivom, upućuje se i interni poziv zaposlenima Arhitektonskog fakulteta da identifikuju i prijave građu, artefakte i dokumentaciju koja se nalazi u kabinetima, a koja može imati istorijsku, pedagošku, naučnu ili simboličku vrednost za instituciju.
Ovaj poziv je usmeren ka:
- nastavnim i istraživačkim materijalima,
- arhivskim dokumentima,
- maketama, crtežima, fotografijama,
- predmetima i artefaktima koji mogu činiti osnovu budućeg legata, zbirke ili „malog muzeja“ Arhitektonskog fakulteta.
Način dostavljanja informacija:
Zaposleni se pozivaju da pošalju informaciju o postojećoj građi putem elektronske pošte na adresu: cid@arh.bg.ac.rs. Poziv je otvoren do 15. marta 2026. godine.
Ovaj proces ima za cilj evidenciju i mapiranje, a ne izmeštanje građe.
Napomene o privatnosti, autorstvu i etičkim aspektima
Sva prikupljena građa biće obrađivana u skladu sa važećim propisima o zaštiti podataka i etičkim principima naučnoistraživačkog rada.
Posebno se ističe da:
- svaki dostavljeni materijal biće jasno referenciran (naveden izvor, autor ili vlasnik, u skladu sa dogovorom),
- korišćenje građe u istraživačke, izložbene ili publikacione svrhe biće realizovano isključivo uz saglasnost dostavljača,
- lični podaci će biti korišćeni samo u svrhu istraživanja i komunikacije u okviru projekta,
- u svim fazama biće poštovani principi transparentnosti, dobrovoljnosti i odgovornog upravljanja nasleđem.
| Naziv projekta | Arhitektura obrazovanja i obrazovanje arhitekture: retrospektiva Univerziteta u Beogradu – Arhitektonskog fakulteta povodom jubileja od 180 godina |
| Institucija | Univerzitet u Beogradu – Arhitektonski fakultet |
| Period realizacije | 2025–2026 |
| Savetodavni odbor |
prof. arh. Vladimir Lojanica, dekan
dr Jelena Ristić Trajković, vanredni profesor dr Jelena Milošević, docent dr Jelena Marić, docent |
| Koordinator projekta | dr Aleksandra Milovanović, viši naučni saradnik |
| Istraživački tim |
Ana Šabanović, istraživač saradnik
Andrej Jovanović, istraživač pripravnik Dezire Tilingner, istraživač saradnik Emilija Jović, istraživač pripravnik Ilija Đurović, istraživač pripravnik Jelena Šhekić, istraživač saradnik Jovana Stefanović, istraživač pripravnik Luka Vujović, istraživač pripravnik Marko Gavrilović, istraživač pripravnik Marija Blagojević, istraživač pripravnik Marija Stojković, istraživač pripravnik Maša Žujović, istraživač saradnik Milan Ristić, istraživač pripravnik Nikola Mitrović, istraživač saradnik Stefan Slavić, istraživač saradnik Tamara Mladenović, istraživač pripravnik Uroš Kulić, istraživač pripravnik |

