UNIVERZITET U BEOGRADU
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 73/II, 11120 BEOGRAD
  • en
  • sr
Helidrom, Markovina, Katunska nahija, Crna Gora 2016. ❘ Autori: prof. emer. Branislav Mitrović, arh. Siniša Tatalović, arh. Marija Miković
RR_Konkurs14_logo_o

Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije – ULUPUDS kao osnivač, Arhitektonski fakultet u Beogradu, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu – Departman za arhitekturu i urbanizam, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije – IAUS, Zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, kao suosnivači ustanovili su od 2006. godine Međunarodnu Nagradu Ranko Radović.

Od 2008. godine u status suosnivača nagrade ušli su Urbanistički zavod Beograda i Potisje Kanjiža AD, od 2009. godine status suosnivača nagrade dobila je Inženjerska komora Srbije a od 2014. godine status suosnivača nagrade dobila je Radio televizija Srbije.

Pokrovitelji Nagrade su Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Gradska uprava grada Beograda – Sekretarijat za kulturu.

Svečana dodela Nagrade Ranko Radović održana je u sredu, 21. decembra 2016. godine u 13.00 sati u Maloj sali Zadužbine Ilije M. Kolarca, Studentski trg 5, Beograd. Izložba će trajati do 28. decembra 2016. godine.

Tokom aprila (maja) 2017. godine izložba će biti održana na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu.


Povezani tekstovi:
Publikacija: Foto-monografija „SIV – Palata Saveznog izvršnog veća“
Svečana dodela Nagrade Ranko Radović 2016
Konkurs za dodelu Nagrade Ranko Radović 2016
Dodeljena Nagrada Ranko Radović 2015
Dodeljena Nagrada Ranko Radović 2014


Kategorija (1)
Nagrada u kategoriji kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi

Monografija “Branko Kincl”
Zlatko Karač, Alen Žunić, Iva Körbler, Hela Vukadin Doronjga i Toni Bešlić

Žiri za dodelu Nagrade Ranko Radović u kategoriji 1 (kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi, urbanizmu i gradu) doneo odluku da nagradu za kritičko teorijske tekstove o arhitekturi urbanizmu i gradu dodeli: dr. sc. Zlatku Karaču, mag. inž. arh, dr. sc. Alenu Žuniću, mag. inž. arh, Ivi Körbler, ist.um, dr. sc. Heli Vukadin Doronjga, i Toniju Bešliću, dipl.inž.arh, za monografiju ‘Branko Kincl’, Hrvatska akademija nauke i umetnosti, 2016.

Obrazloženje žirija:
“Ova knjiga predstavlja primer celovito i dinamički koncipirane analize profesionalnog rada jednog arhitekte, kojom se, ujedno, dokumentuju značajne tendencije i dometi razvoja savremene hrvatske arhitekture. Koncipirana kao zbir tekstova šest autora, koji primenjuju različite analitičke perspektive (biografska, hronologija projekata, tipologija projekata, itd.), ova monografija nudi posve diverzifikovane percepcije Kinclovog stvaralaštva. Tako postavljena analiza kumulativno otkriva specifičnosti autorovog načina razmišljanja odnosno razumevanja procesa projektovanja, koje krasi izuzetno uvažavanje fizičkih i socio-ekonomskih aspekata konteksta u kome stvara…”

Branko-Kincl_monografija_Kabinet-grafike-HAZU_2016-01

Monografija “Branko Kincl”, Hrvatska akademija nauke i umetnosti, 2016; Izdavač: Kabinet grafike HAZU. | © Dizajn: Sensus Design Factory Zagreb

Kratak opis konkursnog rada:
“… Od početaka djelovanja u struci ranih 60-ih godina Kincl svoj projektantski credo bazira na detaljnim istraživačkim procesima, razvijanju suvremenih metoda i prenošenju inozemnih iskustava, poput pionirskog uključivanja socioloških studija u proceduru planiranja ili participacije građana u urbanističkim i projektantskim rješenjima od javnog interesa. Također, Kincl je jedan od rijetkih hrvatskih arhitekata koji je uspio povezati intelektualnu misao – znanstvenoistraživački i publicistički rad – s uspješnom umjetničkom, projektantskom i planerskom karijerom što dokazuje i veliki broj teorijskih i znanstvenih radova…”

Kategorija (2)
Nagrada u kategoriji realizovano arhitektonsko delo

Helidrom, Markovina, Crna Gora
Branislav Mitrović, Siniša Tatalović i Marija Miković

Žiri za dodelu Nagrade Ranko Radović u kategoriji 1 (kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi, urbanizmu i gradu) u kategoriji realizovano arhitektonsko delo doneo je Odluku da nagradu za realizovano arhitektonsko delo dodeli: Branislavu Mitroviću, dipl.ing.arh, Siniši Tataloviću, dipl.ing.arh. i Mariji Miković, dipl.ing.arh, za Helidrom u Markovini, Crna Gora, 2016.

Obrazloženje žirija:
“Objekat Helidroma spada u vernakularnu arhitekturu ili ‘arhitekturu zemlje’. Predstavlja znak u prostoru koji je satkan od izvornog kamena koji u jednom svom delu to i doslovce prikazuje. Oblik se rađa iz nabacane gomile neobrađenog kamena koji prerasta u tesanike i zamišljeni oblik ‘izvajan’ arhitektonskom idejom i majstorskim rukama. Asocijacija na ‘gumno’, mesto okupljanja je vidno i daje mu dodatnu simboliku a možda i funkciju. Popločana vijugava staza na terenu spaja Helidrom sa kompleksom kuća kao sa ‘pupčanom vrpcom’. Arhitektonska minijatura u ‘sinerami’ prirodnog okruženja pleni svojom jednostavnošću i izvornošću kako u materijalu tako i u projektantskom postupku.”

MITArh-Heliodrom_03

MITArh-Heliodrom_02

Helidrom, Markovina, Katunska nahija, Crna Gora 2016. ❘ Autori: prof. emer. Branislav Mitrović, arh. Siniša Tatalović, arh. Marija Miković

Kratak opis konkursnog rada:
“… Kako je za helidrom najpovoljnija geometrija krug – osnovna referenca i inspiracija za novu prostornu strukturu, u takvom krajoliku, namestila se forma gumna. Gumno je mesto okupljanja grupa – domaćinstava, mesto na kom se odvijaju okupljanja, slavlja, dogovaranja, vršidbe… Kružna forma helidroma je iskorišćena da preuzme funkciju tradicionalnog gumna ali i bistijerne. Budući da je na ovom prostoru veliki problem snabdevanja vodom u profilu nove strukture je ugrađena bistijerna tj. bazen za vodu koja sakuplja kišnicu sa pristupnog puta i deponuje tehnološku vodu (za polivanje bašte, pojenje stoke…). Kružne arhitektonske forme izvornog gumna i bistijerne su transponovane u novu višefunkcionalnu prostornu strukturu – koja zadovoljava i nove tehnološke zahteve.”

Plakat konkursnog rada Helidrom, Markovina, Crna Gora

Kategorija (3)
Nagrada u kategoriji televizijske emisije, izložbe, multimedijalne prezentacije

Projekat “SIV: Vremenska kapsula”
Dušan Đorđević

Žiri za dodelu Nagrade Ranko Radović u kategoriji televizijske emisije, izložbe, multimedijalne prezentacije je doneo Odluku da nagradu za televizijske emisije, izložbe, multimedijalne prezentacije dodeli Dušanu Đorđeviću za projekat “SIV: Vremenska kapsula”.

Obrazloženje žirija:
“Elegantno, ali snažno, Đorđević svojim preciznim i estetski perfektnim kadriranjem, otkriva arhitekturu koja se, u izvanrednom primeru totalnog dizajna, potpuno transformiše u vrhunsku likovnu umetnost tako što vrhovnu likovnu umetnost postavlja u sam centar i u svaki santimetar ogromnog, reprezentativnog, naizgled beskonačnog prostora…”

SIV-Vremenska-kapsula_01

Izložba ‘SIV Vremenska kapsula’ na 55. Oktobarskom salonu 2014. ❘ Autor: Dušan Đorđević

Kratak opis konkursnog rada:
“SIV- Vremenska kapsula, je multimedijalni projekat koji se bavi istraživanjem enterijera zgrade bivšeg SIV-a ali i perioda naše istorije u kojem je postojala vera u budućnost. Projekat čine dve knjige i izložba sa pratećim materijalom. Rad je započet 2013. a završen sredinom 2016. novom knjigom, specijalnim izdanjem ‘SIV Vremanska kapsula’ Prva knjiga ‘SIV Palata federacije’ namenjena je popularizaciji samog prostora i uopšte arhitekture i umetnosti tog perioda dok je specijalno izdanje ‘SIV Vremenska kapsula’ autorsko istraživanje i zajedno sa izložbom čini celinu.”

Plakat konkursnog rada “SIV: Vremenska kapsula”

Ovde možete pogledati u celosti obrazloženje Žirija Nagrade Ranko Radović za ovu godinu: Obrazloženje Žirija Nagrade Ranko Radović 2016