UNIVERZITET U BEOGRADU
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
BULEVAR KRALJA ALEKSANDRA 73/II, 11120 BEOGRAD
  • en
  • sr

DEROKO: 30 GODINA SEĆANJA
Izložba plakata inspirisanih delom Aleksandra Deroka
Galerija GrAF, Arhitektonski fakultet, III sprat
22. – 31. decembra 2018. godine

Pozivamo Vas na izložbu plakata inspirisanih delom Aleksandra Deroka, pod nazivom:
“DEROKO: 30 GODINA SEĆANJA” koja će biti priređena u Galeriji GrAF na Arhitektonskom fakultetu.

Dobrodošli!

Organizacija izložbe
Kabinet za vizuelne komunikacije 341

Autor koncepta izložbe
mr Dušan Stanisavljević

Učesnici i autori izložbe i izložbene postavke
mr Dušan Stanisavljević
dr Vladimir Parežanin
Danira Sovilj
Dušan Popović
Vladimir Kovač

Dizajn kataloga i vizuelnog identiteta izložbe
Vladimir Kovač

Tehnička realizacija izložbe
Vladimir Parežanin
Danira Sovilj
Dušan Popović
Vladimir Kovač
Bogdan Novaković
Marija Stević
Iva Šibalić
Bojana Zejak

Članovi kabineta za vizuelne komunikacije 341 (2018/19)
mr Dušan Stanisavljević, v.prof.
dr Vladimir Parežanin, docent
arh. Danira Sovilj, asistent
arh. Dušan Popović, asistent
dr Vladimir Kovač, s.saradnik
Bogdan Novaković, praktikant
Iva Šibalić, praktikant
Bojana Zejak, praktikant
Marija Stević, fotograf

Deroko-30-godina-secanja_02_opt

DEROKO: Div arhitekture

Autor teksta: dr Vladimir Kovač

Trajaće kao div Deroko. Deroko je izgradio monumentalnu
građevinu naše kulture, sazdanu od vrlo različitih
materijala: ljubavi, istrajnosti, uma i cigle. ¹

Povodom obeležavanja trideset godina od smrti Aleksandra Deroka (1894-1988), istaknutog arhitekte i profesora naše škole, Kabinet za vizuelne komunikacije 341 realizovao je projekat izložbe serije plakata inspirisanih likom i delom ovog izuzetnog stvaraoca.

Podstaknuti inicijativom i pozivom profesorke dr Mirjane Roter Blagojević, na čemu joj ovom prilikom svesrdno zahvaljujemo, pretočili smo svoja saznanja i lične impresije o Derokovom bogatom stvaralačkom opusu u savremene plakatske forme.

Istovremeno, posebnu zahvalnost dugujemo našem dragom profesoru i učitelju Aleksandru Radojeviću koji nas je na osoben način, kroz svoje priče i autentična svedočenja, uveo u čarobne slike sveta Aleksandra Deroka. Nesumnjivo da su ova svedočanstva upotpunila našu inspiraciju, te svoje mesto našla u grafizmu svakog plakata.

Namera nam je da ovom izložbom i pratećim katalogom dodatno osvetlimo Derokov lik, a njegovo delo približimo našim studentima i mlađim kolegama koji u njemu mogu otkriti svu lepotu i draž arhitekture. U isto vreme, preveden u polje grafičke komunikacije, stvaralački izraz Deroka može zadobiti novi semantički okvir i time postati potencijal za savremena tumačenja i teorijske reinterpretacije, sa reperkusijama na njegovo sveobuhvatno autorsko delo. Shodno tome, uvereni smo da ovako koncipirana grafička rešenja plakata generišu nove naracije, upućujući nas na neophodnost suštinskog razumevanja višeslojnosti, bogatstva i vanvremenske snage Derokove misli.

Važno je naglasiti da u osnovi Derokovog arhitektonskog, istraživačkog i stvaralačkog gesta leži crtež. Kao veliki tragač za istinama življenja ², on svoje crteže stvara nadahnut egzistencijalnom poetikom svakodnevnih slika i doživljaja. Otelotvoren dramatičnom linijom, poletan i karikaturalno lucidan, svaki Derokov crtež ostaje njegov intimni pogled na stvarnost i zabeleška nesvakidašnje bogatog životnog iskustva. O snazi Derokovih crteža i grafičkih zapisa upečatljivo svedoči serija publikacija Crteži, koju je krajem pedesetih godina prošlog veka pokrenuo zajedno sa svojim mladim kolegama i sledbenicima – Đorđem Petrovićem, Branislavom Milenkovićem i Zoranom Petrovićem. Ove sveske čuvaju na desetine Derokovih crteža u kojima se očitavaju sva raznolikost i energičnost jednog životnog puta iz koga se rađala invencija pasioniranog istraživača osobenog stvaralačkog rukopisa.

Čini nam se da arhitektura današnjice, kao nikada pre, vapi za istinskim poslenicima struke koji bi svojim raskošnim talentom, neizrecivom ljubavlju i svestranom kreativnošću, te sistematičnim radom i beskompromisnom posvećenošću, zapalili plamen nove arhitektonske misli. Vođeni verom da vreme takvih stvaralaca nije prošlo, imamo uzvišen zadatak da doajene naše arhitekture neprestano prizivamo i iznova upoznajemo, spoznajući time svu lepotu i značaj njihovog dela. Upravo je Aleksandar Deroko jedan od najvećih doajena našeg kulturnog prostora – i zaista, ne postoji zrno sumnje – ovaj Div arhitekture trajaće večno!

Beograd, 11. decembar 2018.

––

¹ Mihajlo Mitrović, “A. Deroko”, u Vranić-Ignjačević, Marija. Legende Beogradskog univerziteta: Aleksandar Deroko 1894–1988, Katalog izložbe (Beograd: Univerzitet u Beogradu, Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković”, 2004), str: 11.

² Branislav Milenković, “Aleksandar Deroko 1894–1988″, u Vranić-Ignjačević, Marija. Legende Beogradskog univerziteta: Aleksandar Deroko 1894–1988, Katalog izložbe (Beograd: Univerzitet u Beogradu, Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković”, 2004), str: 6.

12